„Moj najdraži alat moje su ruke“, kazao nam je u nekom od prijašnjih intervjua Joško Tafra, vlasnik frizerskih salona Sananda u Splitu i Omišu. Njegov odgovor otkriva istinsku ljubav i poštovanje prema frizerskom zanatu. Predsjednik je Komisije za majstorske ispite u Splitsko-dalmatinskoj županiji, već godinama pomaže pri razvoju frizerske struke i ponosan je ambasador za promicanje naukovanja u frizerskoj struci za Hrvatsku. 

Njegovo je najveće dostignuće, kako sam kaže, njegova obitelj i snaga njihovih međusobnih odnosa, što zaista čini krunu njegovoj skoro 3 desetljeća dugoj frizerskoj karijeri. Pročitajte intervju s tim izvanrednim frizerom i inspirirajte se njegovim riječima, koje razotkrivaju suštinsko poznavanje svakodnevnih problema frizera u Hrvatskoj i znanje potrebno za njihovo rješavanje. 

U jednom od intervjua izjavili ste da su ruke vaš najdraži frizerski alat. Kako biste objasnili svoju frizersku filozofiju?

Znanje, usavršavanje, kreativnost i mašta dio su moga svakodnevnog izražavanja kroz frizure.

Frizer ste već skoro 30 godina i bili ste prisutni brojnim promjenama u svijetu frizerstva. Kako uspoređujete nekadašnju frizersku scenu s današnjom? Koje je vaše zlatno pravilo za svladavanje poslovnih izazova?

Usporedba frizerske scene nekad i danas: prije dvadeset pet do trideset godina moda i stil izrađivali su se temeljito, polagano i dugoročno; danas se sve ubrzalo nauštrb planiranja i kvalitete, pa su rezultat instantne frizure, pa i frizeri, instantne zvijezde bez pokrića (Instagram, Facebook i slični mediji). Zlatno pravilo, kojeg se držim od samih početaka u karijeri, moglo bi se definirati izrekom: Biti otvoren prema svemu, a ostati dosljedan sebi!

Što po vašem mišljenju dijeli dobre šefove frizerskih salona od toga da postanu izvrsni?

Teško je u jednoj rečenici odgovoriti na to pitanje. Kad bih to pokušao, rekao bih da je dobar šef onaj koji cijeni i poštuje svoje djelatnike i kolege, ali mu fali inovativnosti i liderskih sposobnosti. Izvrsnost po mom mišljenju nije osobina, već navika, uzor rada kojemu bi trebali svi težiti.

Dobra komunikacija u bilo kojem timu, pa tako i u mom, osjećaj je i podjednako pravo svih članova u timu u verbalnom i kreativnom izražavanju. Usto svaki član tima i svi zajedno moraju biti svjesni pojedinačnih i zajedničkih kvaliteta i mana, nadopunjavati se i tolerirati različitosti.

Što po vašem mišljenju čini izvrsnog frizera? Koje bi kvalitete trebao imati današnji frizer?

Izvrstan je frizer poduzetan, vrijedan, discipliniran, kreativan, inovativan, suzdržan i spreman na velika odricanja. Sve ostalo je prosjek.

Vlasnik ste dvaju frizerskih salona, u Splitu i u Omišu. Što biste poručili vlasnicima frizerskih salona koji razmišljaju o proširenju svog poslovanja?

Da bi krenuli u projekt proširenja poslovanja, trebali bi pronaći i izabrati dobar tim frizera, jer oni su osnova svega, te zatim izraditi dobru sistematizaciju i poslovni plan.

Koja su za vas zlatna pravila edukacije? Kako frizeri mogu izvući najviše iz svake edukacije?

Zlatna pravila edukacije su: jasna, jednostavna, direktna i iskrena prezentacija i vjerovanje u to što se radi. Frizeri moraju biti svjesni svog nivoa znanja te po tome birati adekvatnu edukaciju. Najviše će zatim izvući slušajući i vježbom nakon edukacije, a danas frizeri premalo vježbaju. Dakle vježbom do savršenstva.

Pokazali ste i svoje avangardnije frizerske kreacije. Možete li objasniti inspiraciju koja stoji iza tih frizura? Gdje inače pronalazite inspiraciju?

Inspiracija je svugdje oko nas, a ljepota je u oku promatrača. Sve što nas okružuje može biti inspiracija. Za Beograd sam koristio vunu kao građevni element, a životinjski svijet mora kao inspiraciju (meduza, morski volak, rak i jež).

Otac ste i četvero djece. Razmišljaju li možda i ona o frizerskoj karijeri? Imaju li možda ambicije da nastave graditi uspjehe vaših frizerskih salona?

Na moju žalost, nijedno od moje djece nema želju nastaviti mojim putem, ali ima druge talentirane djece u koju vrijedi ulagati.

Frizerstvo je majstorsko zanimanje koje zahtijeva kvalitetno srednjoškolsko obrazovanje, ali i cjeloživotnu edukaciju. Kako ocjenjujete naše srednjoškolsko obrazovanje, a kako edukaciju frizera nakon završene srednje škole?

Srednjoškolsko obrazovanje nije primjereno današnjem vremenu, te bi u njegove izmjene trebalo mnogo uložiti. Edukacija nakon srednje škole danas je dostupnija nego ikada, samo što je frizeri ne koriste koliko bi trebali. I trebamo svi biti svjesni toga da su edukacija i cjeloživotno usavršavanje osnova današnjega načina poslovanja.

Dobri frizeri uvijek su traženi i za njih nema nezaposlenosti. No prema podacima koje imamo trenutno je na Zavodu za zapošljavanje oko 4000 nezaposlenih frizera u Hrvatskoj, a u isto je vrijeme i velika potražnja za radnicima – brojni saloni traže frizere i ne mogu ih naći. Znači li to da je dio frizera na Zavodu trajno nezaposliv ili ne želi raditi u frizerstvu? Što je potrebno učiniti da bi se na tržištu pojavili kvalitetni frizerski kadrovi?

Nažalost, dio frizera nakon završenoga srednjoškolskog obrazovanja trajno je nezaposliv. Jedan dio njih i ne želi raditi taj posao, drugi dio pak nema mentalnih, fizičkih i motoričkih sposobnosti za obavljanje posla frizera. Velik je problem i to što su svi oni koji žele raditi taj posao nakon završenoga srednjoškolskog obrazovanja pred zakonom kvalificirani za samostalan rad s klijentima, a u stvarnosti su u kategoriji nekvalificiranih radnika. Za stvaranje kvalitetnog kadra potrebno je izvršiti jaču promociju strukovnih zanimanja te, u slučaju frizerske struke, procjenu sposobnosti i motivacije prije upisa učenika, ali i svakako i obavezno izmijeniti program obrazovanja te provesti kvalitetnije edukacije stručnoga nastavničkog osoblja, uz uvođenje sistema licenciranja i obnovu licenci stručnoga nastavničkog osoblja.

Jačanje komunikacije i suradnje stručnog osoblja škola i majstora frizera u interesu učenika dovela bi i do poboljšanja vještina, znanja učenika i njihove pripremljenosti za tržište rada.

Velik je problem frizerske struke rad na crno. Kako osigurati veću stopu profesionalizacije frizera?

To je samo pokazatelj trenutnog stanja društva.

Kako učinkovitije omogućiti frizerima da se njihov glas čuje kada se govori o stručnoj problematici?

Taj dio sustava dobro je posložen, samo što ga frizeri ne konzumiraju. Mali broj dolazi na sastanke u lokalne podružnice udruženja obrtnika, gdje bi mogli izložiti svoje prijedloge, inicijative i projekte, a zatim preko izabranih predstavnika nastupati i utjecati na županijskoj i državnoj razini u cilju poboljšanja uvjeta rada i povećanja uloge struke u društvu. Ne možemo očekivati da će se uvijek netko drugi pobrinuti za nas. Moramo birati i podržavati sposobne ljude, koji znaju i žele rješavati sadašnje izazove za frizere na svim razinama poslovanja. Ako sistematično rješavamo sve što u određenom trenu otežava frizersku struku, možemo napokon i započeti vizionarski razmišljati o budućnosti.